Projekt, osim reagiranja snaga civilne zaštite na katastrofalne događaje, težište stavlja i na jačanje otpornosti stanovništva prema prirodnim i drugim katastrofama kroz osvješćivanje i edukaciju građana o načinima ponašanja u takvim situacijama. Dajemo kratak opis pojava koje mogu izazvati krizna stanja te kratke i jasne upute o načinu postupanja u pojedinim kriznim situacijama. Namjera je približiti stanovnicima pojedine radnje i postupke koje trebaju provoditi kako bi što učinkovitije ublažili posljedice krize. Na taj način se jača svijest o samozaštiti kao važnoj odrednici sustava civilne zaštite. Upute za građane su izrađeni u skladu sa smjernicama i u suradnji sa pridruženim partnerima tj. relevantnim tijelima na području civilne zaštite na području Republike Hrvatske – Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, Ministarstvom unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo
„Andrija Štampar“ i Republike Slovenije – Ministrstvo za obrambo – Uprava Republike Slovenije za zaščito in reševanje i Gasilska zveza Slovenije.
TEHNIČKO TEHNOLOŠKE OPASNOSTI I VELIKE NESREĆE
U današnje vrijeme život ljudi nezamisliv je bez tehničko-tehnoloških postrojenja te proizvoda i usluga njihova rada. Tijekom povijesti naselja i gradovi nicali su oko tehničko–tehnoloških postrojenja, a takva praksa uglavnom se održala do danas. Tehničko-tehnološke opasnosti predstavljaju grupu izvora ugrožavanja života i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša. One obuhvaćaju nesreće i posljedice nesreća na tehnološkim sadržajima ugrađenim u naše sredine, ali i opasnosti od posljedica djelovanja pojava koje su rezultat ljudskih aktivnosti, kao što su kisele kiše, kontaminacija atmosfere i površinskih voda štetnim i opasnim tvarima, oštećivanje ozonskog omotača i globalno zagrijavanje. Tehničko-tehnološke opasnosti nastaju kao iznenadni i nekontrolirani događaji prilikom upravljanja određenim sredstvima i aktivnostima s opasnim tvarima.
NESREĆE KOJE UKLJUČUJU OPASNE TVARI
Opasne tvari one su tvari koje za vrijeme proizvodnje, prijevoza, prerade, skladištenja ili korištenja u tehnološkom procesu ispuštaju ili stvaraju zarazne, nadražujuće, zapaljive, eksplozivne, korozivne, zagušljive, toksične ili druge opasne prašine, dimove, plinove, magle, pare ili vlakna, kao i štetna zračenja u količinama koje mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš na manjoj ili većoj udaljenosti od objekata u kojima se nalaze. Te nesreće su karakteristične po brzoj pojavi zdravstvenih simptoma kod ljudi: mučnina, povraćanje, anksioznost, teškoće sa disanjem, grčevi, upale očiju, crvenilo kože i osip, zatim po neuobičajenom broju uginulih životinja te po dimu i neobično prodornom mirisu u zraku.
POSTUPCI U SLUČAJU NESREĆE SA OPASNIM TVARIMA Odmah, brzo i bez panike, uđite u zatvoreni prostor. Zaključajte vrata kuće. Ukoliko ste u stanu ili kod kuće, u potpunosti zatvorite prostorije u kojima boravite, zatvorite vrata i prozore, popunite sve otvore i pukotine, oblijepite ih ljepljivom trakom i zabrtvite. Isključite sve ventilacijske sustave kao što su grijanje, klima, ventilacija. Postupajte sukladno uputama iz medija koje daju službene osobe.
U SLUČAJU DA STE LAKŠE ZAHVAĆENI NESREĆOM:
OTROVANI, OPEČENI ILI FIZIČKI OZLIJEĐENI Isperite ruke, odmah se oslobodite kontaminiranih dijelova odjeće i obuće. Stavite odjeću u plastičnu vrećicu ili u kantu. Istuširajte se i to više puta sapunom te isperite.
AKO STE BLIZU MJESTA NESREĆE Nemojte stvarati paniku i pokušajte se zaštititi. Tek kada ste adekvatno zaštićeni ponudite pomoć drugima, ali samo ukoliko znate kako. Udaljite se od mjesta nesreće u što kraćem roku. Ne krećite se i ne dodirujte mjesta na kojima postoje opasne kemikalije. Ne palite upaljače ni cigarete. Pokušajte pokriti tijelo u što većoj mjeri i zaštitite dišne puteve od otrovnih plinova ili prašine, pokrijte usta i nos ručnikom ili nekim platnom i polako dišite. Ako u kućanstvu koristite proizvode koji sadrže opasne tvari, treba ih čuvati u zatvorenoj originalnoj ambalaži u skladu s uputama proizvođača. Kada koristite ove proizvode, zaštitite se pravilno, ne pušite i ne upotrebljavajte otvoreni plamen. Ne miješajte različite proizvode kako biste izbjegli opasnu reakciju. U slučaju nesreće sa proizvodom koji sadrži opasne tvari, potražite savjet liječnika, ako je potrebno. U slučaju nesreće u objektima koji skladište, proizvode ili koriste opasne tvari, pridržavajte se uputa i slijedite upute nadležnih službi na terenu.
NUKLEARNA I RADIOLOŠKA NESREĆA
Nesreće u nuklearnoj elektrani smatraju se neželjenim događajima pri kojima se pojavljuju štetni utjecaji ionizirajućeg zračenja na čovjeka i okoliš. Nesreće koje su nastale u nuklearnoj elektrani treba razlikovati od radiološke nesreće (npr. izvori zračenja u zdravstvu ili industriji). U slučaju nastanka opasnosti, nadležne institucije i službe pravovremeno će utvrditi zone ugroženosti te će naložiti provođenje utvrđenih zaštitnih mjera na ugroženom području. Najbliža nuklearna elektrana „Krško“ u Republici Sloveniji udaljena je 55 km od Grada Duge Rese, a od područja Občine Črnomelj 48 km zračne linije. Radiološke nesreće mogu se dogoditi u situacijama kada su radioaktivni izvori izvan kontrole, odnosno bačeni, izgubljeni, pronađeni ili ukradeni, zatim kada postoji ozračivanje i kontaminacija stanovništva, zbog pada satelita s radioaktivnim materijama ili transporta radioaktivnih materijala. Nuklearne i radiološke nesreće su izvanredni događaji, koji izravno ugrožavaju ljude, okolinu i materijalna dobra te zahtijevaju poduzimanje određenih radnji.