top of page

Projekt, osim reagiranja snaga civilne zaštite na katastrofalne događaje, težište stavlja i na jačanje otpornosti stanovništva prema prirodnim i drugim katastrofama kroz osvješćivanje i edukaciju građana o načinima ponašanja u takvim situacijama. Dajemo kratak opis pojava koje mogu izazvati krizna stanja te kratke i jasne upute o načinu postupanja u pojedinim kriznim situacijama. Namjera je približiti stanovnicima pojedine radnje i postupke koje trebaju provoditi kako bi što učinkovitije ublažili posljedice krize. Na taj način se jača svijest o samozaštiti kao važnoj odrednici sustava civilne zaštite. Upute za građane su izrađeni u skladu sa smjernicama i u suradnji sa pridruženim partnerima tj. relevantnim tijelima na području civilne zaštite na području Republike Hrvatske – Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, Ministarstvom unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo
„Andrija Štampar“ i Republike Slovenije – Ministrstvo za obrambo – Uprava Republike Slovenije za zaščito in reševanje i Gasilska zveza Slovenije.

Potres je vibracija tla prouzročena poremećajima i pokretima u litosferi i dijelom u Zemljinom plaštu zbog naglog oslobađanja energije u unutrašnjosti Zemlje. Vezano uz nastanak, potresi mogu biti uzrokovani:

  • rasjedi i pomaci tektonskih blokova duž rasjeda (tektonski potresi, 90% svih potresa),

  • kretanje magme u žarištima ispod površine zemlje (magmatski i vulkanski potresi, 7% svih potresa),

  • udarcem urušenih svodova i bočnih zidova u podzemnim šupljinama (ruševni potresi, 2,9% svih potresa),

  • ljudske aktivnosti poput miniranja, nuklearnih ispitivanja, rudarstva, crpljenja vode, ubrizgavanja plina ili tekućine u unutrašnjost Zemlje (umjetni potresi, 0,1% svih potresa) i pad meteorita (vrlo rijetka pojava).

Sam potres je jedna od najneugodnijih prirodnih pojava za čovjeka, koji mogu razoriti gotovo sve ljudske tvorevine na određenom području. Učinak potresa može se iskazati uz pomoć Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa na površini Zemljine kore. Magnituda prema Richteru temelji se na mjerenju energije koja je oslobođena prilikom potresa. U Sloveniji se od ljeta 1995. koristi europska potresna ljestvica (EMS). U Hrvatskoj se koristi ljestvica MCS za brzu procjenu intenziteta potresa, dok se za detaljno određivanje intenziteta upotrebljava ljestvica MSK ili u novije vrijeme EMS ljestvica.

 

Prije potresa

  • Dogovorite sa članovima obitelji mjesta sastanka u slučaju da ste razdvojeni tijekom potresa.

  • Pripremite zalihe pitke vode i hrane i stvari koje će vam trebati nakon potresa. Pripremite komplet za preživljavanje kako bi mogli samostalno preživjeti nekoliko dana.

  • Najbolju zaštitu tijekom potresa pruža zgrada, koja je sagrađena na principima potresno otporne gradnje. U svakoj prostoriji u zgradama u kojima često boravite odredite gdje možete pronaći zaklon tijekom potresa. To su mjesta do kojih se u slučaju opasnosti brzo i sigurno može doći, na primjer, pod masivnim stolovima, između okvira vrata u nosivim zidovima ili u uglovima pored nosivih zidova.

  • Upoznajte se sa sigurnim mjestima unutar Vašeg doma, radnog mjesta i škole, upoznajte se sa evakuacijskim putevima.

  • Pronađite sve moguće izlaze iz svake prostorije.

  • Pravilno pričvrstite i rasporedite namještaj. Pričvrstite ormare za zidove. Staklene predmete pohranite u ormariće koji su pričvršćeni na zid. Velike i teške predmete te predmete koje lako razbiju i slome, stavite na niže police ili pod. Ne postavljajte slike, ogledala i oštre ili krhke predmete iznad kreveta i mjesta na kojima sjedite. Krevete odmaknite od prozora, particija i visokog namještaja i ne stavljajte ih ispod teških lustera.

  • Otrovna i zapaljiva sredstva pohranite u nepromočive i nelomljive posude te ih smjestite u ormariće koje je moguće zaključati kako u slučaju potresa ne bi došlo do prolijevanja. Zapaljive tekućine i otrovne tvari mogu se čuvati u originalnom pakiranju, ako je moguće na nižim policama, izvan zgrada i vozila.

  • Pokažite svim članovima kućanstva gdje su glavni ventili plinskih i vodovodnih instalacija i glavni prekidač električne mreže te odredite dužnosti članova kućanstva koji će isključiti određene instalacije u slučaju potresa.

  • Sa radovima ili zahvatima, koje poduzimate na zgradi, ne smanjuju njegovu potresnu otpornost. Izvršite stručnu analizu građevine kako bi se mogla provesti možebitna građevinska strukturna poboljšanja.

  • Preporučljivo je uplatiti policu osiguranja od požara i elementarnih šteta. Razmislite o osiguranju od potresa.

U slučaju iznenadnog nastanka potresa

  • Ostanite mirni!

  • Nemojte istrčati iz zgrade, već ostanite u prostoriji u kojoj se nalazite.

  • U slučaju da se zateknete na otvorenom, držite se podalje od zgrada, javne rasvjete, dalekovoda, drveća, riječnih i jezerskih obale, vodenih barijera i slično.

  • Nemojte koristiti dizala ili stepenice niti skakati kroz prozore!

  • Sklonite se ispod dovratka, drvenog čvrstog stola ili stanite u kut prostorije. Legnite ispod čvrstog stola, stanite između okvira vrata nosivog zida ili u kut pored unutarnjeg nosivog zida prostorije.

  • Udaljite se od staklenih površina i pregradnih zidova te predmeta koji bi mogli pasti na vas.

  • Zaštitite glavu, oči i vrat rukama, torbom, odjećom, jastukom ili drugim priručnim sredstvima.

  • Nemojte upotrebljavati šibice i otvorenu vatru.

  • Ako ste u automobilu, na otvorenom usporite, vozite sigurno uz rub ceste i zaustavite se tamo gdje nećete smanjiti protočnost prometa.

Nakon potresa

  • Ostani miran. Sačuvajte snagu.

  • Ako možete, pažljivo napustite zgradu bez upotrebe lifta. Ponesite sa sobom najpotrebniju odjeću, dokumente, novac i lijekove.

  • Nakon potresa mogu slijediti snažnija podrhtavanja tla, postupajte prema njima jednako kao prema potresima.

  • Ako ste se tijekom potresa odvojili od svojih najmilijih, kontaktirajte ih. Pokušajte pomoći ozlijeđenima.

  • Slijedite upute u medijima. Slijedite mjere i upute nadležnih tijela i službi.

  • Ne upotrebljavajte vodu iz vodovoda za piće.

  • Nakon potresa, mala iskra može izazvati eksploziju ili požar. Upotrijebite baterijske svjetiljke za osvjetljenje. Ne palite šibice ili svijeće i ne koristite otvoreni plamen i ne pušite.

  • Ako ste ostali pod ruševinama, u redovitim razmacima lupajte po instalacijskim cijevima ili zidu ili dajte signal na neki drugi način kako bi vas spasioci mogli čuti i locirati. Usta i nos zaštitite sa priručnim zaštitnim sredstvima kao na primjer rupčićem ili komadom odjeće.

  • Ako niste ozlijeđeni i niste zarobljeni u ruševinama, pomozite sebi, svojim voljenima i onima kojima je potrebna posebna pomoć.

  • Ispitajte stanje vaše zgrade i oštećenja na njoj. Ako je struktura oštećena, ne ulazite u zgradu.

  • Pričekajte procjenu stručnjaka. Ako se oštećenja građevinske konstrukcije izvana ne primijete, uđite u zgradu vrlo oprezno i budite oprezni pri provjeri stanja u unutrašnjosti.

  • Za kretanje po prostorijama zbog krhotina, ruševina i drugog razbijenog materijala i opasnih predmeta, odjenite se i obucite na odgovarajući način.

  • Zatvorite glavni ventil plinovoda i glavni ventil vodovodne mreže, isključite glavni prekidač električne mreže.

  • Prije ponovnog korištenja izvršite pregled vodovodnih, kanalizacijskih, plinskih i električnih instalacija od kvalificiranih stručnjaka

Potres_RH.jpg
bottom of page