Projekt, osim reagiranja snaga civilne zaštite na katastrofalne događaje, težište stavlja i na jačanje otpornosti stanovništva prema prirodnim i drugim katastrofama kroz osvješćivanje i edukaciju građana o načinima ponašanja u takvim situacijama. Dajemo kratak opis pojava koje mogu izazvati krizna stanja te kratke i jasne upute o načinu postupanja u pojedinim kriznim situacijama. Namjera je približiti stanovnicima pojedine radnje i postupke koje trebaju provoditi kako bi što učinkovitije ublažili posljedice krize. Na taj način se jača svijest o samozaštiti kao važnoj odrednici sustava civilne zaštite. Upute za građane su izrađeni u skladu sa smjernicama i u suradnji sa pridruženim partnerima tj. relevantnim tijelima na području civilne zaštite na području Republike Hrvatske – Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, Ministarstvom unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo
„Andrija Štampar“ i Republike Slovenije – Ministrstvo za obrambo – Uprava Republike Slovenije za zaščito in reševanje i Gasilska zveza Slovenije.
ODGOVORNO PONAŠANJE PREMA OKOLIŠU
Moderan čovjek postao je svjestan da je zdrav okoliš jedan
od najznačajnijih preduvjeta zdravlja, a on sam je svojim
nerazumnim i neodgovornim odnosom postao glavni izvor
zagađivanja ili, nažalost, trajnog uništavanja okoliša te tako
neposredno negativno utjecao na vlastito zdravlje.
Neosporno je da čovjekov stav prema prirodi, odnosno
prema njegovom okolišu, nije uvijek pozitivan i miroljubiv.
Danas, u vrijeme masovne globalizacije, čovjek je dobio
mogućnosti drastične zloporabe vlastitih sposobnosti na sebi
samome i na okolišu. Budući da je došao do točke na kojoj
se i sam osjeća ugroženim, postaje svjestan da mora nešto
mijenjati jer je on najodgovorniji za krizu koja vlada na
ekološkom području.
Ekologija je vrlo širok pojam to najbolje dokazuje definicija
ekologije koja kaže da je predmet proučavanja ekologije
odnos živih bića prema njihovoj sredini, njihov međusobni
odnos u sredini i utjecaj sredine na njih.
Osvrnemo li se oko sebe, promotrimo li dobro okoliš u kojem
živimo, uočit ćemo jedan od najvećih ekoloških problema u
svijetu – otpad. Veoma je rasprostranjen, svakoga dana
nastaju sve veće količine, a njegov štetan utjecaj na zdravlje
ljudi i okoliš tjera nas da što hitnije poduzmemo neke korake
u rješavanju problema.
Kako ti možeš oblikovati svijet
Zrak
Vozi bicikl - Ponajprije, to je odličan način održavanja
kondicije. Istodobno pridonosiš zdravijem i čistijem okolišu, s
manjim zagađenjem zraka i manjim prometnim zagušenjima.
Voda
Moramo se naviknuti na činjenicu da je voda ograničen
resurs. Stoga je na nama da pokušamo koristiti vodu što je
moguće učinkovitije. Petominutnim tuširanjem svaki dan
umjesto kupanja može se uštedjeti 400 litara vode tjedno, uz
znatno manju potrošnju energije.
Za pranje zuba potrebno je oko dvije minute, ali ako vodu
ostaviš da teče cijelo vrijeme, nepotrebno je prolijevaš.
Otvori slavinu samo kad želiš isprati četkicu. Isto vrijedi i za
brijanje. Na početku napuni umivaonik do pola, ali nemoj
ostaviti vodu da teče cijelo vrijeme.
OTPAD
Staklene boce i staklenke - Mogu se u potpunosti iskoristiti i
beskonačno reciklirati. Ako je moguće, kupuj pića u bocama
za višekratnu upotrebu: staklene se boce mogu bez rizika
ponovno koristiti jer ne gube svoja svojstva i lako se čiste.
Plastične boce - Zamisli sljedeće: da bi se proizvela jedna
jednolitrena boca za vodu, potrebna je četvrtina litre nafte.
To je mnogo prirodnih resursa za jedan jednokratni proizvod.
Ako moraš kupiti plastične boce, kupuj velike, a ne male.
Svake godine milijuni tona smeća završe u oceanu. Plastika
je poseban problem: baloni, plastični držači pakiranja za šest
konzervi i odbačene mreže za ribolov pretvaraju se u zamke
za tuljane, kitove i morske kornjače. Mnoge obalne ptice jedu
plastiku za koju misle da je hrana. Otpad u moru možemo
smanjiti pažljivim zbrinjavanjem otpada kada smo u prirodi te
izbjegavanjem jednokratnih plastičnih vrećica i ostale
nepotrebne plastične ambalaže.
RECIKLIRANJE
Plastične vrećice postale su sinonimom današnjeg
rastrošnog društva. Dnevno koristimo milijune vrećica,
ponekad samo na nekoliko minuta prije nego ih bacimo.
Neke vrećice vrlo su tanke pa se nikad ne recikliraju zbog
čega završe na deponiju ili u moru, a za njihovu razgradnju
treba i nekoliko stotina godina.
Zato koristite pamučne vrećice ili vrećice od tkanine jer su
lagane i jednostavno ih je nositi sa sobom.
BACANJEM SMEĆA ZAGAĐUJEMO OKOLIŠ.
NEČIST OKOLIŠ ŠTETI ZDRAVLJU.
ŽIVOT JE LJEPŠI U ČISTOM I UREDNOM OKOLIŠU.
OKOLIŠ SE ČUVA BRIGOM O BILJKAMA, ŽIVOTINJAMA I
MJESTIMA NA KOJEM ONE ŽIVE , RIJEKE, JEZERA,
ŠUME, PARKOVI , MORE...
VAŽNO JE DJECU ODMALENA UČITI KAKO MOŽEMO
OČUVATI PRIRODU, ŠTO SVE MOŽEMO ODVOJITI U
POSEBNE SPREMNIKE KAKO BI SE RECIKLIRALO.
SIMBOL ZA RECIKLIRANJE SASTOJI SE OD TRI
STRELICE KOJE ZNAČE: SAKUPITI, PONOVO
PRERADITI, PONOVO UPORABITI.
OKOLIŠ SE ČUVA I BACANJEM SMEĆA NA ZA TO
PREDVIĐENA MJESTA I RAZVRSTAVANJEM OTPADA.
OTPAD SE MOŽE SAKUPITI I PRERADITI:
STARI PAPIR, PLASTIČNE BOCE, STAKLENKE,
LIMENKE I DRUGO.
SAKUPLJENI OTPAD SE ODLAŽE U POSEBNE
SPREMNIKE. OD NJEGA SE IZRAĐUJU NOVI
PROIZVODI.
PAPIR ODLAŽEMO U PLAVI SPREMNIK.
STAKLO ODLAŽEMO U ZELENI SPREMNIK.
PLASTIKU ODLAŽEMO U ŽUTI SPREMNIK.
BATERIJE ODLAŽEMO U CRVENI SPREMNIK.
UREDNOST I ČISTOĆA OKOLIŠA PRIDONOSE
OČUVANJU ZDRAVLJA.