Ostale opasnosti

Projekt, osim reagiranja snaga civilne zaštite na katastrofalne događaje, težište stavlja i na jačanje otpornosti stanovništva prema prirodnim i drugim katastrofama kroz osvješćivanje i edukaciju građana o načinima ponašanja u takvim situacijama. Dajemo kratak opis pojava koje mogu izazvati krizna stanja te kratke i jasne upute o načinu postupanja u pojedinim kriznim situacijama. Namjera je približiti stanovnicima pojedine radnje i postupke koje trebaju provoditi kako bi što učinkovitije ublažili posljedice krize. Na taj način se jača svijest o samozaštiti kao važnoj odrednici sustava civilne zaštite. Upute za građane su izrađeni u skladu sa smjernicama i u suradnji sa pridruženim partnerima tj. relevantnim tijelima na području civilne zaštite na području Republike Hrvatske – Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, Ministarstvom unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo
„Andrija Štampar“ i Republike Slovenije – Ministrstvo za obrambo – Uprava Republike Slovenije za zaščito in reševanje i Gasilska zveza Slovenije.

OSTALE OPASNOSTI
OPASNOSTI U PLANINI
Planinarenje nosi svoje opasnosti. Opasnosti u planini mogli bismo razdijeliti na objektivne i subjektivne. Dok objektivne opasnosti NE ovise o nama, subjektivne opasnosti nastaju zbog »ljudskog faktora«, krivih procjena i planova, nedovoljne pripremljenosti ili neispravnosti opreme, najčešće kao posljedica nezdravog shvaćanja i precjenjivanja svojih mogućnosti. One se mogu predvidjeti i gotovo sasvim izbjeći.
U planinu nikad ne idi sam, jer ti u slučaju nesreće nema tko pružiti pomoć! Planinarenje je društvena, a ne individualna aktivnost. Krajnji cilj svakog tvog izleta neka bude sretan povratak kući!
Vremenske neprilike čest su uzrok nevolja u planinama, bilo da se radi o kiši, snježnoj mećavi, tuči, orkanskom vjetru ili magli.
U slučaju nevremena treba se što prije domoći najbližeg zaklona i u njemu ostati dok nevrijeme ne posustane. Valja pritom znati da pred grmljavinskim nevremenom osamljeno drveće, uski grebeni, vrhovi, stijene i druga mjesta izložena munjama nisu dobar zaklon.
Smrzavanje je, uz poskliznuća, najčešći uzrok stradavanja u planinama.
Osim nepovoljnih atmosferilija, treba se čuvati i od sunca, a pogotovo od vrućine i prevelike količine UV-zraka. Zatiljak, glavu, ramena i oči zaštiti od sunca i izbjegavaj uspone za najvećih podnevnih vrućina! Izbjegavaj kršljive stijene i prenapučene staze!
Svaki korak mora biti promišljen i stabilan!

U proljeće se javlja opasnost od krpelja koja traje do sredine jeseni. Poslije svakog izleta se i pritom pogledaj da slučajno nemaš slijepog putnika na tijelu. Imaš li, uhvati ga čistom, plamenom opaljenom pincetom što bliže rilcu i povlačeći olabavi njegov prihvat, a zatim izvuci iz kože tako da nijedan njegov dio ne ostane na tebi. Ako to ne ide, omami ga alkoholom na vati, pa pokušaj ponovno.
U kraškim predjelima, gdje ima zmija, nije loše malo više pripaziti gdje stajemo i za što se primamo.
Prije polaska na izlet racionalno procijeni svoju psihofizičku spremnost i opremljenost. Ako si bolestan ili se ne osjećaš dobro, odustani od odlaska u planinu.

SAVJETI ZA SIGURNO PLANINARENJE

PLANIRAJTE UNAPRIJED I PRIPREMITE SE!
KREĆITE SE OBILJEŽENIM PUTOVIMA I KAMPIRAJTE NA PRIKLADNIM MJESTIMA
PRIKUPITE I POKUPITE SMEĆE - Ne ostavljajte u prirodi ništa što ste donijeli sa sobom.
Oprezno s otvorenom vatrom
POŠTUJTE DIVLJINU!

NESREĆE NA VODI

Svjetska zdravstvena organizacija navodi utapanje kao treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu. Najugroženije su osobe sklone precjenjivanju vlastitih sposobnosti i mala djeca.

Ne plivaj najmanje jedan sat nakon obroka.
Ne plivaj ako si konzumirao alkohol.
Ne ulazi vruć u vodu.
Ne skači u vodu nepoznate dubine.
Nikad ne plivaj sam.
Plivaj u blizini plaže.
Poštuj upute i znakove spasilaca.
Ukoliko je vama potrebna pomoć slijedite instrukcije spasilaca i ne paničarite, kako ne bi spasiocima još više otežali vašu evakuaciju na najbliže sigurno mjesto.
Ako ne možete pomoći osobi koja je u vodi i kojoj je potrebna pomoć, probajte mu dobaciti bilo kakav plutajući predmet koji bi ga održao na vodi, i zapamtite lokaciju na kojoj se nalazi kako bi mogli uputiti spasioce na to mjesto.

KRETANJE PO LEDU NA POVRŠINI VODE
U slučaju da se krećete po ledu, znajte da postoji mogućnost da on pukne i da propadnete. Pri sebi bi uvijek trebali imati neophodnu zaštitnu opremu za takve situacije, vodonepropusnu odjeću, prsluk za plutanje kao i mobilni telefon te pištaljku oko vrata.

UPUTSTVO U SLUČAJU DA JE NEKOM DRUGOM TKO JE PROPAO KROZ LED POTREBNA POMOĆ

Pozovite spasilačke službe.
Pokušajte pomoću užeta, grane, štapa, drveta ili drugog predmeta povučete ili privučete osobu koje je u ledu.

UPUTSTVO ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI OSOBAMA KOJA SU BILA U HLADNOJ VODI

Skinite mu mokru odjeću i obuću i obucite mu suhu.
Pokrijte ga da biste spriječili gubitak topline tijela.
Možete mu dati toplu vodu sa šećerom, nikako alkohol.

NEEKSPLODIRANA UBOJITA SREDSTVA - NUS
Razna zaostala ubojita sredstva iz vremena Domovinskog rata, poput zaostalih neeksplodiranih mina, bomba, streljiva i sličnog, ugrožavaju nas i danas.
Zato kada pronađete sumnjivu napravu ili neeksplodirana sredstva, pridržavajte se osnovnog pravila:

Ne dirajte sumnjive predmete i ne ulazite u sumnjiva područja!

Uvijek imajte na umu da svaka mina može ubiti ili teško raniti i nema bezopasne mine.

SAVJETI U SLUČAJU PRONALASKA SUMNJIVIH UBOJITIH SREDSTAVA

Nikad ne dirajte mine, streljiva i druge sumnjive naprave!
Odmah nazovite broj 112 ili policiju!
Vidljivo označite područje opasnosti!
Ne pokušavajte sami vršiti uništavanje pronađenih naprava.
Ne zalazite u područja za koja znate da su opasna.

NE ULAZI U SUMNJIVO PODRUČJE, NE DIRAJ, NE DRMAJ, NE UDARAJ, NE BACAJ, NE RASTAVLJAJ, NE BACAJ U VATRU, OZNAČI, ZOVI 112 !

NESREĆE NA CESTI
PREVENTIVNI POSTUPCI GRAĐANA
Kada sjedate u automobil ili neko drugo vozilo vrijedi nekoliko obveznih pravila kojih se mora pridržavati:

koristite sigurnosni pojas, što je i zakonska obveza kako za vozača tako i za sve putnike u vozilu.
nemoj piti alkohol ako voziš
nemoj koristiti mobitel u vožnji
prilagodi brzinu vožnje prometnim znakovima

POSTUPCI GRAĐANA U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE
U slučaju prometne nesreće spašavanje ugroženih osoba je prioritet. Ako je prometnom nesrećom nastala samo materijalna šteta:

vozači moraju odmah ukloniti vozilo sa ceste radi daljeg nesmetanog protoka prometa (ako je moguće) te ako ne žele intervenciju policije, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke s drugim vozačem

Kod prometnih nesreća u kojima je netko izgubio život ili je ozlijeđen:

sudionici se ne smiju udaljavati osim da im se pruži liječnička pomoć, da sami pomognu ozlijeđenoj osobi ili da obavijeste policiju. Također, do dolaska policije na mjestu nesreće ne smiju ništa dirati ili mijenjati osim ako to nije nužno radi izbjegavanja nove nesreće.

Nakon završetka očevida i nakon što mu policija to dopusti, vozač mora vozilo i druge stvari rasute po cesti (roba koju je prevozio, dijelovi vozila i sl.) ukloniti s kolnika.